Tjelesna aktivnost je bilo koji tjelesni pokret kojeg proizvode skeletni mišići i koji pri tom zahtijeva utrošak energije1. Dobro je poznato i potvrđeno da su bavljenje sportom i redovita tjelesna aktivnost, umjerenog i jakog intenziteta, ključni za održavanje tjelesnog i psihičkog zdravlja, osobito za održavanje odgovarajuće tjelesne mase. Zbog pozitivnog utjecaja na zdravlje, aktivan način života ima važnu ulogu u prevenciji ili smanjenju utjecaja kroničnih nezaraznih bolesti poput srčano-žilnih bolesti, šećerne bolesti, nekih oblika karcinoma (debelog crijeva i dojke), osteoporoze i osteoartritisa, pretilosti, autoimunih te psihičkih bolesti i stanja (depresija). Stoga se ističe važnost redovite tjelesne aktivnosti kao učinkovite metode u primarnoj prevenciji (odnosno intervencija za sprječavanje početne pojave) i sekundarnoj prevenciji (odnosno intervencija nakon pojave) kroničnih zdravstvenih stanja. Unatoč tome, velik broj ljudi diljem Europe (45%)2 ne bavi se redovito tjelesnom aktivnosti ili sportom, što ima ozbiljan utjecaj na opće zdravlje, porast tjelesne mase i pretilost, kao i na bolesti i broj preuranjenih smrti od njih, a koje se mogu spriječiti aktivnim načinom života. Ipak, oko dvije petine Europljana se bavi sportom ili vježba barem jednom tjedno ili više, dok ih jedna petina vježba manje od jednom tjedno. Osobito je zabrinjavajuće što oko četiri petine adolescenata nema razinu svojih tjelesnih aktivnosti u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, što može imati značajan utjecaj na njihove buduće navike načina života, kvalitetu zdravlja i očekivano trajanje života, ali i na njihove obitelji, zdravstvene službe te na društvo u cjelini. Nedavna pandemija COVID-19 utjecala je na to da je polovica Europljana smanjila svoje tjelesne aktivnosti ili je čak potpuno prestala s aktivnim načinom života. Temeljeno na navedenim podacima, ali i prethodnim istraživanjima o navikama tjelesne aktivnosti Europljana, zaključuje se da ključnu ulogu u poticanju na aktivan način života i veće bavljenje tjelesnom aktivnosti i sportom mogu imati okoliš i uvjeti života koji će dati više mogućnosti kako bi se vodio aktivan način života. Gradovi i mjesta organiziranjem raznih aktivnosti i događanja mogu potaknuti građane da budu tjelesno aktivniji u svakodnevnom životu, vlada i organizacije akcijskim programima i planovima za promociju tjelesne aktivnosti te djelovanjem na povećanje svijesti o važnosti sporta i tjelesne aktivnosti, dok poslodavci mogu pomoći u rješavanju problema sjedilačkog ponašanja na radnom mjestu3.
U svim nastojanjima promocije aktivnog načina života ključni su mladi ljudi. Studenti odlaskom na studij mijenjaju način života i navike, dok im povećanje obaveza i smanjenje slobodnog vremena ograničava mogućnosti da budu aktivni ili da se bave sportom. Dodatno, promjenjivi izazovi suvremenog načina života i posljedice nedavne pandemije COVID-19 također utječu na mlade ljude da su manje tjelesno aktivni, no ipak, sport i redovita tjelesna aktivnost mogu biti važan mentalni i tjelesni odušak studenticama i studentima. Tjelesna aktivnost povećava protok krvi u mozgu i pomaže tijelu izgraditi više veza između živaca, što dovodi do povećane koncentracije, poboljšanog pamćenja, potaknute kreativnosti i bolje razvijenih vještina rješavanja problema4. Bavljenje sportom ili umjerenom tjelesnom aktivnosti može pomoći postići bolje akademske uspjehe, uspješnije savladavanje neuspjeha i zabrinutosti, pomoći u ostvarivanju bolje suradnje i svime time utjecati na povećanje samopouzdanja. Promicanje i poticanje sudjelovanja u sportu i tjelesnim aktivnostima u svrhu izgradnje načina života koji promovira zdravlje i dobrobit trebali bi biti važan dio aktivnosti sveučilišta5. Pri tome je važno omogućiti studentima zdrav način života tijekom njihovog obrazovanja jer biti uključen u aktivnosti i sport uči važne životne lekcije poput discipline, odgovornosti, samopouzdanja, odgovornosti i timskog rada, sve što je važno za uspješan život mladih nakon odlaska sa sveučilišta.
Piše: dr. sc. Gordana Kenđel Jovanović, dipl. ing. nutr.
Literatura:
- Svjetska zdravstvena organizacija. Tjelesna aktivnost. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/physical-activity
- Europska unija. Sport i tjelesna aktivnost. https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/2668
- Europska unija. Sport. Za koheziju zajednice i društvenu uključenost. HealthyLifestyle4All. https://sport.ec.europa.eu/healthylifestyle4all
- Di Liegro CM, Schiera G, Proia P, Di Liegro I. Physical Activity and Brain Health. Genes (Basel). 2019;10(9):720. doi: 10.3390/genes10090720.
- European University Sports Assocition. https://www.eusa.eu/