Tržište hrane i dodataka prehrani koji su namijenjeni sportašima stalno se razvija i širi svoju ponudu ne samo na sportaše već i među aktivne pojedince kojima nudi proizvode sa sastojcima za koje tvrde da podupiru metabolizam, energiju, sportsku izvedbu, oporavak te bolje zdravlje i imunosnu funkciju. Budući da se razvrstavaju kao hrana, nadziru se usklađenim zakonodavstvom i pravilima za zaštitu potrošača od mogućih zdravstvenih rizika. Kako bi potrošači zaštitili svoje zdravlje moraju biti svjesni mogućnosti da hrana i dodaci prehrani namijenjeni sportašima nikada nisu u potpunosti sigurni za upotrebu i da mogu sadržavati tvari za koje je poznato ili se sumnja da imaju štetne učinke na zdravlje čija se uporaba strogo kontrolira. Svjetska antidopinška agencija (World Anti-Doping Agency, WADA) razvila je skup pravila i obveznih sastavnica u obliku Svjetskog antidopinškog kodeksa (World Anti-Doping Code, WADC) na kojem se temelji svjetski antidopinški program u svrhu zaštite prava sportaša da sudjeluju u sportu bez dopinga i u skladu s antidopinškim propisima u svim sportovima i u svim zemljama svijeta. Na temelju kodeksa sportaši mogu biti svjesni postupaka kojima krše antidopinška pravila i koji mogu imati posljedice ili sankcije za sportaša. Više od dvije trećine svih prekršaja u sportu na svjetskoj razini je posljedica prisutnosti zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u uzorku urina ili krvi sportaša sa popisau zabranjenih tvari Svjetske antidopinške agencije koji se ažurira jednom godišnje. Više sastojni dodaci, dodaci za izgradnju mišića i dodaci za mršavljenje su proizvodi s visokim rizikom jer je velika vjerojatnost da sadrže zabranjene tvari, primjerice sintetske stimulanse i anaboličke tvari, što potvrđuje činjenica da je 10-15 % testiranih proizvoda sadržavalo stimulans ili steroid. Važno je podići svijest o tome da to što je neka tvar zabranjena u sportu ne znači da je zabranjena za prodaju, odnosno velika je vjerojatnost da će se naći u nekim proizvodima što je i potvrđeno nedavnim istraživanjem gdje je 1 od 10 testiranih proizvoda namijenjenih sportašima sadržavalo nedopuštene tvari u sportu. Podizanje svijesti sportaša i svih koji se brinu o sportašu o sastojcima u dodacima prehrani koji mogu ozbiljno narušiti zdravlje i dovesti do neželjenog rizika od dopinga je iznimno važno. Svjesnost se podiže odgovarajućom informiranosti i edukacijama o prehrani i zdravlju, o prepoznavanju prehrambenih i sportskih potreba i ciljeva, te svjesnosti o riziku i njegovoj procijeni kao i o mogućim posljedicama zbog korištenja nedopuštenih sastojaka u dodacima prehrani koji su namijenjeni sportašima.
DOPING I REGULIRANJE DOPINGA
Doping znači uzimanje farmakoloških ili fizioloških sredstava kojima se povećavaju tjelesne sposobnosti (primjerice izdržljivost i učinak sportaša) na neprirodan način. Doping nije samo pozitivan test na prisutnost zabranjene tvari, njezinih metabolita ili markera u uzorku krvi ili urina sportaša, nego i kršenje jednog ili više antidopinških pravila poput korištenja ili pokušaja korištenja zabranjene tvari ili metode, odbijanje, izbjegavanje ili nedavanje uzorka, propuštena vremena testiranja ili nedavanje podataka o tome gdje se sportaš nalazi na natjecanju, kao i ometanje ili pokušaj ometanja procesa doping kontrole ne samo od strane sportaša već i od onih koji se o sportašu brinu. Ako sportaš ili oni koji se o sportašu brinu posjeduju, trguju, daju, sudjeluju ili pokušavaju sudjelovati, trgovati ili dati zabranjene tvari ili metode sportašu, dakle, i samo sudjelovanje u pokušaju kršenja pravila također se smatra kršenjem antidopinških pravila, kao i opiranje ili osvećivanje zbog prijavljivanja vlastima. Sportaši su u konačnici odgovorni za bilo koju tvar koja je pronađena u njihovom uzorku urina ili krvi i to bez obzira kako je tamo dospjela, a to zapravo znači da čak i ako zabranjena tvar nije navedena na deklaraciji proizvoda kojeg sportaš konzumira i dalje je sportaš odgovoran kao i za mogući rizik od dopinga.
Neki proizvođači dodataka prehrani traže od neovisnih i ovlaštenih laboratorija analize svojih proizvoda kojima će potvrditi sadržaj njihovih dodataka za sportaše čime omogućuju dodatno i neovisno jamstvo da njihovi proizvodi sadrže označene količine sastojaka i da ne sadrže zabranjene tvari. Na globalnoj razini nekoliko je tvrtki koje vrše takve analize i daju međunarodno priznate potvrde odnosno jamstva poput NSF s programom Certified for Sport, Informed-Choice Informed sport, Hasta te Skupine za kontrolu zabranjenih tvari (Banned Substances Control Group, engl.) koje također omogućuju pretraživanje proizvoda i proizvođača dodataka prehrani kao i to da za svaki proizvod, omogućuju sportašima i ostalima u sportskom sustavu da naprave analizu troškova i koristi od osobne upotrebe dodataka. No, važno je biti svjestan da to što su neki dodaci testirani od takvih tvrtki ne mogu biti potpuno jamstvo da sportaš neće biti pozitivan na testu, ali su ipak znatno manje rizični od drugih dodataka, a također i činjenice da ako je neki proizvođač testirao i dobio jamstvo za jedan proizvod ne znači da su i ostali njegovi proizvodi sigurni za korištenje. Također, uvijek treba biti oprezan pri korištenju prethodno testiranih i certificiranih proizvoda jer proizvođači mogu promijeniti sastav proizvoda.
Međunarodni standard Svjetskog programa za borbu protiv dopinga je obavezna i javno dostupna objava popisa zabranjenih sredstava. Neke tvari i metode s tog popisa su zabranjene u svakom trenutku, a druge samo tijekom natjecanja kojeg definira vrsta sporta, ali često i 24 sata prije natjecanja. Od metoda koje su u svakom trenutku zabranjene su transfuzije krvi, bilo koja upravljanja krvlju ili intravenozne injekcije u nekim situacijama. Da bi se neka tvar ili metoda dodala na popis, za nju se mora utvrditi zadovoljava li najmanje dva od tri kriterija, odnosno ako ima mogućnost poboljšanja ili poboljšava sportsku izvedbu, ako predstavlja stvarni ili potencijalni zdravstveni rizik za sportaše, te ako krši sportski duh. Nakon opsežnog savjetnog postupka, popis zabranjenih tvari Svjetske antidopinške agencije se ažurira povremeno i najmanje jednom godišnje se objavljuje važeći popis kojeg potom javno objavljuju sve organizacije potpisnice Svjetskog antidopinškog kodeksa, pa tako i Služba za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
TVARI I METODE KOJE SU UVIJEK ZABRANJENJE
Tvari i metode koje su sportašima uvijek zabranjene za korištenje u svakom trenutku, na natjecanju i van njega, su neodobrene tvari poput primjerice pentadekapeptida BPC-157, 2,4 dinitrofenola (DNP) i aktivatora troponina (npr. reldesemtiv i tirasemtiv), potom brojnih anaboličkih sredstava i drugih tvari slične kemijske strukture ili sličnih bioloških učinaka, a koje se mogu bez ograničenja naći u lijekovima koji se primjerice koriste u liječenju muškog hipogonadizma (osobitu pažnju treba obratiti na sastojke koji započinju s andro- ili završavaju na –on). Uvijek su zabranjeni peptidni hormoni, čimbenici rasta, njima slične tvari i tvari koje ih oponašaju, a mogu se bez ograničenja naći u lijekovima koji se primjerice koriste u liječenju anemije, muškog hipogonadizma ili nedostatka hormona rasta. Nadalje, zabranjeni su svi selektivni i neselektivni beta-2 agonisti te svi njihovi optički izomeri pri čemu se neke od ovih tvari mogu bez ograničenja naći u lijekovima koji se primjerice koriste u liječenju astme i drugih respiratornih poremećaja. Zabranjeni su svi hormoni i modulatori metabolizma s time da se neke od ovih tvari se mogu bez ograničenja naći u lijekovima koji se primjerice koriste u liječenju raka dojke, šećerne bolesti, neplodnosti u žena ili sindroma policističnih jajnika, kao i diuretici i maskirna sredstva te svi njihovi izomeri pri čemu se neke od ovih tvari i sredstava mogu bez ograničenja naći u lijekovima koji se primjerice koriste u liječenju srčanog zatajivanja ili hipertenzije. Kao zabranjene metode navode se bilo koje vrste transfuzijske metode ili bilo koji oblik intravaskularne manipulacije krvlju ili sastavnim dijelovima krvi fizikalnim ili kemijskim sredstvima, potom neovlašteno manipuliranje ili pokušaj neovlaštenog manipuliranja uzorcima koji su sakupljeni tijekom dopinške kontrole s ciljem promjene njihove intaktnosti i valjanosti, kao i zamjena uzoraka i/ili njihovo krivotvorenje.
TVARI I METODE KOJE SU ZABRANJENE TIJEKOM NATJECANJA
Tvari koje su zabranjene samo tijekom natjecanja su stimulansi, poput primjerice efedrina, sibutramina, metilheksanamina (DMAA) te 2-fenilpropan-1-amina (BMPEA, ß-metilfenetilamin) koji je na popis dodan kao primjer određenog stimulansa koji se može naći u dodacima prehrani. Važno je biti oprezan jer se neke od tvari koje su označene kao stimulansi mogu bez ograničenja naći u lijekovima koji se primjerice koriste u liječenju anafilakse, deficita pažnje odnosno hiperaktivnog poremećaja (ADHD) ili simptoma prehlade i gripe. Narkotici poput kokaina, metilendioksimetamfetamina (MDMA/”ectasy”), metadona, diamorfina (heroin) te svi prirodni i sintetski kanabinoidi (hašiš, marihuana, tetrahidrokanabinol (THC) osim kanabidiola) su tvari koje su također zabranjene tijekom natjecanja ili 24 sata prije natjecanja. Narkotici su tvari zlouporabe u društvu izvan konteksta sporta, a ako sportaš može dokazati da se bilo kakva njihova uporaba dogodila izvan natjecanja i nije bila povezana sa sportskim rezultatima, tada dobiva razdoblje zabrane natjecanja od tri mjeseca koje se može smanjiti na jedan mjesec ako sportaš na zadovoljavajući način završi program liječenja zlouporabe narkotika koji je odobrila organizacija za borbu protiv dopinga s odgovornošću za upravljanje rezultatima. Zlouporaba opioidnog analgetika tramadola zbog rizika fizičke ovisnosti i predoziranja u općoj populaciji je vrlo zabrinjavajuća, a kako su neka istraživanja koje je financirala WADA potvrdile njegov potencijal poboljšanja fizičkih izvedbi u sportu, postoji velika vjerojatnost njegove zlouporabe i među sportašima, stoga upotreba tramadola tijekom natjecanja nije dopuštena. Oralna ili rektalna primjena glukokortikoida je zabranjena, osim njihove lokalne ili inhalacijske primijene, a kako se neke od ovih tvari mogu bez ograničenja naći u lijekovima koji se primjerice koriste u liječenju alergije, anafilaksije, astme ili upalnih bolesti crijeva, važno je dogovoriti s liječnikom specijalistom način liječenja. Beta blokatori su zabranjeni u pojedinim sportovima poput automobilizma, biljara, golfa, mini-golfa te pikada tijekom natjecanja, dok su zabranjena i izvan natjecanja u podvodnim sportovima, svim disciplinama slobodnog zarona, podvodnom ribolovu i podvodnom gađanju meta, skijanju, skijanju na dasci, skijaškim skokovima, skijaškim akrobacijama, streličarstvu i streljaštvu.
RIZICI UPOTREBE HRANE I DODATAKA PREHRANI NAMIJENJENIH SPORTAŠIMA
Na današnji način života utječe dinamična izmjena informacija, a internet predstavlja pogodan medij za široku i brzu prezentaciju marketinških poruka. Internetska trgovina omogućuje vremenski i lokacijski neograničenu i jednostavnu prodaju na čijim se web stranicama često se pojavljuju nepouzdane i neprovjerene obavijesti s upadljivim multimedijskim sadržajem i poveznicama na objavljene dokaze o učinkovitosti. Također, komentari ili forumi čiji korisnici spominju upotrebu hrane i dodataka prehrani namijenjenih sportašima također navode vrlo uvjerljive, ali neprovjerene, nepouzdane, zabrinjavajuće i rizične informacije poput nevjerojatnih tvrdnji o rezultatima postignutim upotrebom proizvoda, preporuke u vezi s načinom uzimanja jednog ili kombinacije s drugim proizvodima. Sportaši se najčešće odlučuju za uzimanje dodataka zbog pokušaja dobivanja funkcionalne prednosti, zaštite i poboljšanja zdravlja, zbog upravljanja sastavom tijela, za bolji oporavak ili izvođenje sportskih izvedbi. Suprotno dobivanju mogućih dobrobiti treba biti svjesnost da dodatak inherentno posjeduje određene rizike koji se mogu podijeliti u tri kategorije.
RIZICI KOJI SE ODNOSE NA OZNAČENI SADRŽAJ PROIZVODA
Svi dodaci prehrani u cijelom svijetu zakonski su obvezni prodavati se u pakiranjima koji sadrže popis sastojaka kojeg reguliraju zakonodavstva tako što određuju sastojke i provjeravaju prisutnost dopuštenih i nedopuštenih sastojaka. Bilo koji potrošač dodatka prehrane, pa tako i sportaš, ne bi trebali konzumirati proizvod sa sastojcima koji se ne mogu prepoznati prilikom osnovnog pretraživanja Interneta. Veliki problem predstavljaju proizvođačke „mješavine“ upečatljivih naziva, a čiji je sastav poznat proizvođaču koji tvrdi da je to komercijalno intelektualno vlasništvo zbog čega se ne može navoditi transparentnim popisom sastojaka. Iako su sastojci navedeni na proizvodu, ponekad sportaši ili nisu svjesni da su zabranjene ili ih zbunjuju tehnički i/ili kemijski nazivi sastojaka. Primjerice, 1,3-dimetilheksanamin (DMAA) je zabranjena tvar, a kako se u nekim dodacima prehrani navodila pod raznim drugim nazivima kao što je ulje ili ekstrakt geranija ili geranamin, što je u nekim slučajevima, najčešće iz neznanja, dovelo do kršenja antidopinških pravila. Takav primjer je dodatak prehrani za bodybuilding i mršavljenje OxyELITE Pro (USPlabs, Hermosa Beach, CA) za koji je utvrđeno da je povezan s najmanje jednom smrću i skupom ozbiljnih jetrenih komplikacija što su nepovoljni učinci DMAA. Općenito se preporučuje neupotreba visokorizičnih dodataka s više sastojaka koji se promoviraju kao proizvodi koji se koriste prije treninga ili kao proizvodi za mršavljenje i bodybuilding. Bez obzira na jasno navođenje sastojaka na proizvodu, takav proizvod ne mora nužno biti siguran za upotrebu jer svaka tvar ima mogućnost dovesti do pogoršanja zdravlja ako se koriste u određenim uvjetima ili količinama.
RIZIK OD NENAMJERNOG DOPINGA
Ovaj rizik je posljedica uzimanja dodataka, s time da je prije bio veći zbog njihove slabije regulacije i nedovoljne edukacije i svijesti sportaša i svih koji se o njima brinu, ali je još uvijek vrlo prisutan. Unatoč lako dostupnom popisu zabranjenih tvari u sportu te transparentnom popisu sastojaka na proizvodu, uvijek postoji rizik od nenamjerne kontaminacije krivotvorenim sirovim sastojcima u proizvodnji dodatka ili unakrsne kontaminacije u proizvodnji, stoga se ti rizici ne smiju podcijeniti i treba biti svjestan da nikada neće biti nulti rizik. Sve naprednije analitičke metode i mogućnosti u antidopinškim laboratorijima mogu u biološkim uzorcima uzetim na dopinškoj kontroli pronaći zabranjene tvari u tragovima, pa tako sportaši mogu biti u potencijalnom riziku za doping ako su uzimali neki proizvod prije ili u manjoj količini. Korištenje samo proizvoda koji su revidirani programom testiranja treće strane i za koje je utvrđeno da ne sadrže zabranjene tvari pomoći će u smanjenju, ali ne i potpunom uklanjanju ovog rizika.
RIZICI KOJI NISU POVEZANI SA SASTOJCIMA HRANE I DODATAKA PREHRANI
Sportaši trebaju biti svjesni da je korist od uzimanja dopuštenih dodataka zapravo mala. Stanje uhranjenosti i opće zdravlje sportaša glavni su čimbenici koji utječu na izvedbu, izdržljivost i zdravlje. Očekivanja koja se imaju od uzimanja dodataka prehrani u vidu poboljšanja samo nekog njegovog učinka na bolju izvedbu, oporavak, sastav tijela ili zdravlje mogu dovesti do razočaranja i odvratiti pozornost od drugih važnijih učinaka kao što su dobro planirani trening i raznovrsna prehrana. Postoji opasnost da korištenje dodataka za sportaše može dovesti do korištenja drugih tvari koje su zabranjene antidopinškim propisima. U tom pogledu, treba razmotriti etička pitanja marketinga proizvoda za sportaše i njihovog utjecaja na poticanje neopravdane uporabe dodataka prehrani, osobito među mladim sportašima i rekreativnim pojedincima, što svakako treba s njima raspraviti educirana stručna osoba. Sportaši se mogu izložiti još jednom zdravstvenom riziku koji može biti posljedica istovremenog uzimanja nekoliko dodataka prehrani zajedno s hranom, najčešće bez plana i nadzora, za više sportskih prilika, jer su svjesni da nekoliko različitih proizvoda može neovisno ponuditi prednost izvedbe za vrstu događaja(trening ili natjecanje) ili željeni cilj. To se događa kada se kombiniraju proizvodi s više sastojaka ili zbog nenamjernog skupljanja sastojaka iz drugih dodataka čime se lako može doći do prekomjernog uzimanja nekog od sastojaka. Vrlo opasna situacija može biti kada se tijekom dana konzumira više proizvoda koji sadrže kofein ili slične stimulanse ili ako se sakupe količine pojedinog ili više nutrijenata u prekomjernu količinu koja može izazvati neželjeni zdravstveni učinak. Primjerice, hranom se može unijeti oko 15 mg cinka, a isto toliko s jednim ili više multivitaminsko-mineralnih dodataka, dodatno još toliko s shakeom na bazi bjelančevina te sa sportskom pločicom čime se ukupno (oko 50 mg) dobrano prelazi gornja granica sigurnog unosa od 25 mg/dan, a tako visoki unos cinka može ometati apsorpciju drugih minerala čime se nenamjerno izaziva njegov deficit te posljedični zdravstveni rizici. Iako kombiniranje nekih dodataka može dati neke učinke, nenamjerno kombiniranje povećava rizik od neželjenih zdravstvenih posljedica ili nuspojava poput toksičnosti, gubitka učinka jednog dodatka ili ometanje apsorpcije hranjivih tvari. Sportaši trebaju biti svjesni da interakcija različitih tvari iz dodataka koji su dopušteni za upotrebu na sportsku izvedbu može biti negativna, benigna, aditivna ili sinergistička, ovisno o kombinaciji proizvoda i za što ga koriste, a o tim rizicima može pomoći dobra edukacija, informiranost i suradnja s nutricionistom.
DONOŠENJE INFORMIRANE ODLUKE O KORIŠTENJU DODATAK PREHRANI
Sportaši i treneri, te svi koji se brinu o sportašu se trebaju educirati i potražiti znanstveno-utemeljene informacije o dodacima prehrani, osobito o onima koji su namijenjeni sportašima za poboljšanje izvedbi, boljem oporavku, upravljanju sastavom tijela i dobrom zdravlju, kako bi donijeli ispravnu informiranu odluku o korištenju dodataka prehrani u čemu im može pomoći educirana stručna osoba poput sportskog liječnika i/ili nutricionista. To osobito vrijedi za situacije koje su specifične za pojedinog sportaša zbog čega je potreban individualni pristup u prehrani i uzimanju dodataka u čemu može pomoći educirani i dobro informirani nutricionist. U najboljem slučaju pomoći će u odabiru onih dodataka za koje se dokazalo da pomažu u postizanju specifičnih ciljeva treninga i natjecanja te odgovarajuće upotrebe tih dodataka prema preporukama uzimanja kao dio njihovog planiranog programa prehrane. Rizik od neželjenih ishoda i nenamjernog dopinga uzrokovan upotrebom više dodataka prehrani je mali, ali postoji, o čemu je važno osvijestiti sportaše i sve koji se o njima brinu. Važno je osvijestiti i o tome da učinci treninga, talent, opremljenost, mentalna priprema i motivacija zajedno imaju veći utjecaj na sportsku izvedbu kao i dokazi da odgovarajuća prehrana prije, tijekom i nakon treninga ili natjecanja može poboljšati izvedbu i osigurati dobar oporavak. Kada je sve ovo dobro usklađeno, učinci dodataka prehrani prema preporukama mogu dati još jedno malo, ali značajno poboljšanje u izvedbi. Malo je vjerojatno da će dodaci prehrani ikada biti dobra zamjena za čimbenike prehrane i treninga koji su temelj sportske izvedbe. No, kako se znanost neprestano razvija, situacija pojedinih dodataka prehrani može se promijeniti, tako što se dobro planiranim i nadziranim istraživanjima dokažu dobri učinci koji su sada nepotvrđeni ili da se sakupi više dokaza o tome da pretpostavka o učinku ne potvrdi. Istraživanja, konsenzusi i obrazovanje koje proizlazi iz takvog razvoja znanosti o učincima dodataka prehrani trebaju nastojati dati što više detalja o njihovoj sigurnosti i učinkovitosti, što će svakako pomoći pri donošenju informirane odluke o uzimanju dodataka prehrani.
LITERATURA
1. Mallick M, Camacho CB, Daher J, El Khoury D. Dietary Supplements: A Gateway to Doping? Nutrients. 2023;15(4):881.
2. Peeling P, Castell LM, Derave W, de Hon O, Burke LM. Sports Foods and Dietary Supplements for Optimal Function and Performance Enhancement in Track-and-Field Athletes. Int J Sport Nutr Exerc Metab. 2019;29(2):198-209.
3. Maughan RJ, Burke LM, Dvorak J, et al. IOC consensus statement: dietary supplements and the high-performance athlete. Br J Sports Med. 2018;52(7):439-455.
4. Castell LM, Stear SJ, Burke LM (ur.). Nutritional Supplements in Sport, Exercise and Health. An A-Z Guide, 1. izd. Routledge; 2015.
5. Burke L, Slater G. Supplements and Sports Foods in Sport. U: Burke L, Deakin V, Minehan M. eds. Clinical Sports Nutrition, 6.izd. McGraw Hill; 2021.
6. Služba za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. https://antidoping-hzta.hr/
7. Svjetska antidopinška agencija (World Antidoping Agency, WADA). https://www.wada-ama.org/en
8. National Sanitation Foundation (NSF). https://www.nsf.org/gb/en
9. Informed sport. https://sport.wetestyoutrust.com/
10. Human And Supplement Testing Australia – HASTA. https://hasta.org.au/
11. Banned Substances Control Group. https://www.bscg.org/