SPORT I VJEŽBANJE STUDENATA S INVALIDITETOM
Djelovanjem u akademskoj zajednici želimo senzibilizirati i informirati studente s invaliditetom i širu akademsku zajednicu o pozitivnim učincima tjelesne aktivnosti na zdravlje. Želja nam je potaknuti sve zainteresirane, prije svega one koji u posljednje vrijeme nisu bili pretjerano aktivni, da nam se pridruže u aktivnostima u kojima ćemo zajedno uživati. Igrati stolni tenis, vježbati disanje i/ili izvoditi opće pripremne vježbe na Sveučilištu u Rijeci.
Ukoliko želite više aktivnosti možete se učlaniti u sportske klubove osoba s invaliditetom u našem gradu (https://www.ssoi-rijeka.hr).
Postoje brojni dokazi o pozitivnim učincima tjelesne aktivnosti na zdravlje i imunološki sustav čovjeka. Čovjek je biće kretanja i nedovoljno kretanje ima negativan utjecaj na sve organske sustave. Od industrijske revolucije smanjuje se tjelesna aktivnost čovjeka. Hipokinezija, premala količina kretanja, kao bolest 21. stoljeća dolazi nam s pojavom moderne tehnologije te predstavlja preduvjet za razvoj većine bolesti. Osobe s invaliditetom u povećanom su riziku od hipokinezije, što dodatno naglašava njihovu potrebu za dostatnim kretanjem i tjelesnom aktivnosti. Osobe s invaliditetom imaju dvostruko veću vjerojatnost da će biti tjelesno neaktivni od onih bez invaliditeta, što povećava rizike za narušavanje fizičkog, mentalnog i socijalnog zdravlja. Brojne prepreke s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju, uključujući fizičke, osobne, društvene, ali i prepreke u okruženju u kojem žive, utječu na smanjeno sudjelovanje u tjelesnim aktivnostima. Osobe s invaliditetom su osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim zaprekama mogu sprječavati njihovo potpuno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. (https://zagreb.hr/vaznost-rekreativnog-vjezbanja-za-osobe-s-invalidi/200727)
Istraživanja ukazuju kako nema značajnih rizika za bavljenje tjelesnom aktivnošću, a preporuke Svjetske zdravstvene organizacije naglašavaju kako tjelesna aktivnost mora biti primjerena mogućnostima i trenutnoj razini aktivnosti pojedinca, zdravstvenom stanju i tjelesnoj funkciji uz naglašavanje prednosti ograničavanja sjedilačkog ponašanja. Ovisno o vrsti oštećenja koja uzrokuju invaliditet kao i stupnju funkcionalne sposobnosti, preporučaju se rekreativne aerobne aktivnosti poput plivanja, aerobika u vodi, brzog hodanja, biciklizma s ručnim pogonom, jahanja, nordijskog hodanja, plesanja, fitnesa, planinarenja i sl. Osobe s invaliditetom bi se osim aerobnim tjelesnim aktivnostima, trebale baviti i aktivnostima za jačanje mišića te vježbama za ravnotežu. Preporuke za rekreativne aerobne aktivnosti su najmanje 150 minuta tjedno aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta (npr. brzo hodanje; vožnja u invalidskim kolicima) ili 75 minuta tjedno aerobne tjelesne aktivnosti visokog intenziteta (npr. trčanje, košarka u invalidskim kolicima) ili kombinacija navedenog. Osnovno pravilo je da je 1 minuta aktivnosti visokog intenziteta otprilike isto što i 2 minute aktivnosti umjerenog intenziteta. Za jačanje mišića preporučuju se vježbe koje uključuju sve glavne mišićne skupine najmanje dva puta tjedno (npr. rad s otpornim trakama; prilagođena joga itd.). Ukoliko osobe s invaliditetom nisu u mogućnosti ispuniti navedene smjernice, trebale bi se baviti redovitom tjelesnom aktivnošću u skladu sa svojim sposobnostima i trenutnim mogućnostima. (https://zagreb.hr/vaznost-rekreativnog-vjezbanja-za-osobe-s-invalidi/200727)
Mjesto održavanja: hodnik zgrade Odjela
Vrijeme održavanja:
Stolni tenis
Stolni tenis za osobe s invaliditetom je sport koji omogućava minimalnu promjenu pravila i uključiv je za veliku većinu ljudi koji imaju problem s mobilnosti. Program se provodi zajednu suradnji s Parastolnoteniskim klubom “Rijeka”.
Parastolni tenis je treći najveći paraolimpijski sport po broju sportaša i trenira se u više od 100 zemalja.
Sportaši svih skupina tjelesnih oštećenja, osim slabovidnih, mogu se natjecati u stojećim ili sjedećim klasama. (https://www.paralympic.org/table-tennis/about)
Stolni tenis je nevjerojatno brza igra koja unaprjeđuje mentalne i fizičke sposobnosti igrača i pruža brojne dobrobiti. Mogućnost ozljeda je svedena na minimum, tako da stolni tenis mogu igrati igrači svih uzrasta, od najmlađe dobi pa sve do duboke starosti. Osim što ima dokazano dobre učinke na zdravlje, stolni tenis ujedno je jako zabavan sport koji potiče na druženje i može se igrati tijekom cijele godine.
Vježbe disanja i opće pripremne vježbe
U oklonostima različitih stresnih i kriznih situacija mnogi osjećaju pojačanu tjeskobu, nemir, neodređeni strah praćen nizom tjelesnih simptoma kao što su lupanje srca, otežano disanje, trnci, „knedla u grlu“, znojenje, bolovi u leđima, probavne smetnje, probleme sa spavanjem i drugo. Istraživanja su pokazala kako vježbe disanja učinkovito mogu ublažiti ankioznost. Radi se o vrlo jednostavnoj i nezahtjevnoj tehnici koja ne oduzima mnogo vremena. Duboko, polagano dijafragmalno/trbušno disanje nam osigurava optimalni dotok kisika i uklanjanje ugljičnog dioksida što je važno za pravilno funkcioniranje tijela. Ovakva vrsta disanja se može naučiti, što je korisno jer nam to može pomoći da poboljšamo svoje mentalno i fizičko zdravlje. (https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/04/Upute-za-vjezbe-disanja.pdf)
Fiziološke promjene uključuju:
- sniženi krvni tlak i otkucaje srca
- smanjene razine hormona stresa u krvi
- smanjeno nakupljanje mliječne kiseline u mišićnom tkivu
- uravnotežene razine kisika i ugljičnog dioksida u krvi
- poboljšano funkcioniranje imunološkog sustava
- povećana fizička energija
- pojačan osjećaj smirenosti i blagostanja
Opće pripremne vježbe predstavljaju oblikovane vježbe koje su prilagođene odgovarajućim potrebama i nedostacima dijelova tijela. Njima se ostvaruju bitni zadatci u održavanju biološke ravnoteže organizma. Upravo zbog toga tijelu treba osigurati svakodnevnu aktivnost jer je tjelesno kretanje osnovni način očuvanja zdravlja, a ne samo karakteristika života (Pejčić i Trajkovski, 2018).
Opće pripremne vježbe sastoje se od vježbi razgibavanja, relaksacije, istezanja i snaženja bez i sa pomagalima.
Vježbe se kreću od jednostavnih do vrlo složenih gibanja te čine tjelesnu abecedu gibanja.
Opće pripremne vježbe baza su za svladavanje složenijih struktura gibanja. Opće pripremnim vježbama utječemo na antropološki status. Važne su i za pravilno držanje tijela. Opće pripremnim vježbama razvijamo i kvalitetu kretanja te tako postižemo profinjenost kretanja.